Imam li dovoljno mlijeka?

Ponekad već u trudnoći, na pitanje da li želite dojiti svoje dijete možemo čuti odgovor:“ako budem imala mlijeka“. Ovo nam govori koliko smo ustvari zabrinuti o tome da li ćemo imati dovoljno mlijeka za svoje dijete.

Ljudi iz bliže okoline, članovi porodice, i mnogi drugi također često postavljaju ovo pitanje majkama koje doje. Ne tako rijetko se isto može čuti i u krugu zdravstvenih djelatnika. U prvih šest mjeseci djetetovog života je normalno se ono  hrani isključivo majčinim mlijekom, bez dodavanja, čaja, glukoze, adaptiranog mlijeka.

Ishrana novorođenčeta

Rađanje za novorođenče znači enormnu promjenu. Ono mora početi samostalno disati i jesti. Želudac, crijeva i ostali probavni organi se moraju pažljivo uvesti u svoju ulogu. Često dojenje već od prvog sata, u početku sa malom, kasnije povećanom količinom mlijeka je tačno prilagođeno ovim potrebama.

Većina novorođenčadi u toku prvog sata nakon rođenja počinje tražiti dojku. Oni sami dopuzaju do nje, uzimaju dojku u usta i počinju sisati. Nekoj novorođenčadi za ovo treba malo više vremena (npr.ako su u toku poroda majke primile neke lijekove). Ostanite u bliskom kontaktu sa svojim novorođenčetom, tako će se ono lakše oporaviti. Novorođenče koje ima dovoljno kontakta koža na kožu sa svojom majkom, osjeća se sigurno i zaštićeno. Ono manje plače i manje je izloženo stresu od novorođenčeta koje se odvoji od svoje majke. Kod svakog podoja ste sa svojim djetetom u bliskom kontaktu, možete jedno drugo osjetiti i uživati u tom osjećaju. Ovo pored svega pospješuje probavu – ručak sa dragim ljudima u prijateljskom okruženju je ukusniji i bolje „sjeda“.

Početak probave

Do rođenja je beba preko pupčanika bila opskrbljena sa svime što joj je trebalo. Pila je samo po malo plodne vode. Želudac, crijeva i gušterača nakon poroda moraju početi da probavljaju hranu. Za ovo im je potrebno vrijeme prilagodbe sa malo, lako probavljive hrane – isto kao što i mi nakon posta ne bi kao prvo pojeli  meso sa krompir salatom.

Kolostrum

Kolostrum, mlijeko prvih dana, je posebno mlijeko za novorođenčad. Ono sadrži posebno mnogo zaštitnih faktora, koji kod svakog podoja oblažu sluznicu crijeva i tako  kratkoročno i dugoročno štite dijete od mnogih uzročnika bolesti. Posebni sastojci kolostruma se brinu za zdravu crijevnu floru. Ovo mlijeko se lako probavlja i sadrži dodatne enzime, koji potpomažu probavu novorođenčeta. Zbog toga je želudac već nakon jedan i pol sat prazan, i često beba tada želi ponovo sisati.

Dodavanje druge hrane

Zdravo, zrelo novorođenče kod dojenja na zahtjev dobija u majčinom mlijeku sve što mu je potrebno. Dodavanje druge hrane je potrebno samo u posebnim zdravstvenim stanjima djeteta (savjeti nacionalne komisije za dojenje). Rutinsko dohranjivanje znatno ometa izgranju crijevne flore i zaštitnog sloja na crijevima, početak većeg stvaranja mlijeka kod majke i pravilno sianje kod djeteta.

Količina mlijeka

U početku je novorođenčetu dovoljno kod svakog podoja samo nekoliko mililitara. Prije 100 godina se mislilo da je bolje da se djetetu tek nakon 24h da bilo šta. Danas znamo da  dojenje već od prvog sata rođenja odgovara prirodnoj ishrani i fiziološkim potrebama novorođenčeta.

Količina mlijeka se povećava sa svakim podojem. Često stavljanje djeteta na dojku, najmanje 8-12 puta u 24 sata, je za majku i dijete najbolje. Može se desiti da dijete nekad i češće hoće sisati, ali isto tako može biti da nekad želi i malo dužu pauzu između podoja.

Što češće beba u prvim danima sisa, utoliko će brže i ravnomjernije,  sa manje neugodnih popratnih pojava doći do prelaska u stvaranju  veće količine mlijeka, tzv.nadolaska mlijeka.

Kod dojenja za zahtjev djeteta ostvariće se ravnoteža izmedu one količine mlijeka koja je potrebna djetetu i količine mlijeka u dojkama. Znači, potražnja reguliše dostavu.

Koliki  je želudac novorodenčeta?

Želudac je tzv.šuplji organ. U stanju mirovanja kod odraslih osoba on je otprilike veličine šake. U toku obroka on se širi, tako da se kod posebo obilog obroka može i prekomjerno raširiti.

Na porodu je želudac velik toliko da može prihvatiti 5 do 7 mililitara. To upravo odgovara količini kolostruma koju dijete u prvom danu dobije u svakom podoju. Istezanje/povećavanje želudca se u prvim danima dešava jako brzo. Ipak, ne savjetuje se njegovo prekomjerno istezanje/povećavanje.

Treći dan nakon poroda želudac novorođenčeta  može primiti 22 do 27 mililitara.

Deseti dan nakon poroda želudac novorodenčeta može primiti 45 do 60 mililitara.

Ako isključivo dojeno novorođenče u toku 24 sata ima 4-5 mokrih pelena i barem dvije stolice, onda je ono dobilo dovoljno majčinog mllijeka. Ako je novorođenče nakon trećeg dana prestalo gubiti na porođajnoj težini, i ako do 15-tog dana nadoknadi svoju porođajnu težinu, također možemo zaključiti da je dobilo dovoljno majčinog mlijeka. Kako se beba razvija i raste tako se i smanjuje broj stolica. Može se dogoditi da isključivo dojena beba od navršenog prvog do navršenog šestog mjeseca  ima samo jednu stolicu u deset dana, ukoliko je broj mokrih pelena ostao isti, ovo se smatra normalnom pojavom. Kod redovnih mjesečnih kontrola u pedijatrijskim savjetovalištima rast i razvoj djeteta se treba pratiti po novim razvojnim tablicama SZO.

Ono što se ne savjetuje i što ne daje tačne rezultate je da dojilje same pokušavaju ustanoviti količinu majčinog mlijeka, bilo izdajanjem ili vaganjem prije i nakon podoja.

Centar „Fenix“, Emina Majdankić, IBCLC

Literatura:

1. Utta Reich-Schottky: Arbetisgemeinschaft Freier Stillgruppen (AFS), Bundesverband e.V. Mitglied im International Baby Food Action Network (IBFAN), 2013
2. Deset više razloga za dojenje, ILCA
3. A.Hotić, E.Majdakić, Dojenje – poklon za cijeli život, 2010