Stopa dojenja u državama bivše Jugoslavije pod uticajem složenog međudjelovanja društvenih, ličnih i zdravstvenih činilaca

Nezavisna zdravstveno-informaciona mreža SteadyHealth, izvršila je opširnu analizu razloga zašto majke u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj ne doje šestomjesečne bebe: http://www.steadyhealth.com/articles/western-balkan-moms-eager-to-breastfeed-but-thwarted-by-corruption-and-old-wives-tales

Majke, njihovi društveni krugovi i zdravstveni radnici predstavljaju tri neosporiva stuba potrebna za uspješno dojenje. Dojenje nije samo način za prehranjivanje bebe, već sredstvo koje unapređuje zdravlje i majke i djeteta.

U anketi u kojoj  je učestvovalo 800 majki iz regiona, SteadyHealth je utvrdio da su štetne bolničke prakse i vjerovanja majki da nemaju dovoljnu količinu mlijeka, bile dvije glavne prepreke koje su spriječile više majki da doje svoje bebe u prvih šest mjeseci njihovog života u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.

Iako je 9 od 10 majki u Srbiji, Bosni i Hrvatskoj počelo dojiti, samo je jedna majka od tih deset svoju bebu hranila isključivo svojim mlijekom do šestog mjeseca djetetove starosti. 

Šta može objasniti tako nagli pad stope dojenja? SteadyHealth otkriva da su štetne zdravstvene prakse — kao što su hranjenje novorođenčadi adaptiranim mlijekom bez pristanka roditelja, odvajanje novorođenčadi od majki u bolničke jasle, vršenje pritiska na majku da koristi adaptirano mlijeko, odbijanje pomoći majkama koje ju traže, pa čak i sugerisanje majkama da ispumpaju kolostrum, kako bi ga odbacile — široko rasprostranjene i obuhvataju više od jedne četvrtine majki i novorođenčadi, kojima nije pružena odgovarajuća zdravstvena zaštita, a razloge za to treba tražiti u korupciji i neznanju.

Istraživač Olivia Maloy tvrdi: "Mišljenje, koje je rasprostranjeno u cijelom regionu je i glavni razlog zbog kog majke prijevremeno prestaju da doje, a to je da se majčino mlijeko vidi kao rijedak resurs, koji može jednostavno da nestane. To je usko vezano za suptilnu promociju adaptiranog mlijeka i široko rasprostranjene prakse smještanja novorođenčadi u bolničke jasle, što u neposrednom periodu nakon rođenja spriječava dojenje na zahtjev djeteta te dodatno onemogućava nastajanje mlijeka.”

Pedijatar iz Bosne i Hercegovine, Gordana Mučibabić, prokomentarisala je tvrdnje do kojih je došao SteadyHealth:

“Uprkos činjenici da  se o dojenju i pozitivnim efektima koje ono donosi, kao i razlikama između majčinog mlijeka i adaptiranih formula, nikad više nije govorilo i znalo, istovremeno mi se čini da nikad manje žene nisu dojile. Kao i svaki problem i ovaj je multifaktorijalan. Znam da, kada krenemo od toga da mi zdravstveni radnici, koji smo svakodnevno u kontaktu sa mladim majkama, damo sve od sebe da promovišemo dojenje, svijet će biti bolje mjesto!”