Pušenje i trudnoća

Na svu sreću, nema jasnog dokaza da će pušenje prije trudnoće, čak ako je trajalo 10 ili 20 godina, naškoditi plodu u razvitku.
Ali dobro je dokumentirano da nastavljanje pušenja tokom trudnoće, posebno nakon četvrtog mjeseca trudnoće, može povećati izglede za širok spektar komplikacija u trudnoći.
U stvari, upotreba duhana je jedan od vodećih uzroka prenatalnih problema. Među ozbiljnijim od njih jesu vaginalno krvarenje, prekid trudnoće, nenormalno usađivanje posteljice, prerano odljubljivanje posteljice, prerano prskanje ovoja i rani porod.

Sugeriralo se da 14% preranih poroda u Sjedinjenim državama u vezi sa pušenjem cigareta.

Postoji takođe, snažan dokaz da buduća majka pušenjem štetno i vrlo izravno utječe na razvitak ploda u maternici.
Najrašireniji je rizik od niske težine pri rođenju.
U industrijaliziranim državama, kao što su SAD i Velika Britanija, pušenje se okrivljuje za trećinu od svih beba koje su rođene premale. A rođenje s premalom težinom je glavni uzrok bolesti djeteta i perinatalne smrti (ona koja se pojavljuje upravo prije, tokom ili nakon rođenja).
Isto tako postoje i drugi mogući rizici. Djeca majki koje puše imaju više izgleda razboljeti se od apneje (poteškoće u disanju) i imaju dvaput više izgleda umrijeti od sindroma iznenadne dojenačke smrti, nego bebe majki nepušača.

Općenito, bebe pušača nisu zdrave pri rođenju kao bebe nepušača, a kod majke koja puši tri kutije dnevno, to je povezano s 4 puta većim rizikom od niskog Apgar indexa (standardna mjera kojom se procjenjuje stanje djeteta pri rođenju).
Postoji i dokaz da, u prosjeku možda nikada neće dostići djecu nepušača, mogu imati dugotrajne tjelesne i intelektualne nedostatke i mogu biti hiperaktivne.
Jedna je studija pokazala, da su u dobi od 14 godina djeca pušača sklonija bolestima dišnog sistema, te da su niža od djece nepušača i manje uspješna u školi.

Nekada se vjerovalo da je razlog teškoćama koje su se očitovale kod ove djece bio siromašna prenatalna prehrana: njihove su majke tokom trudnoće radije pušile nego jele. Ali nedavna proučavanja, pobila su ovu tvrdnju. Majke koje puše i koje jedu i dobivaju težinu, kao majke koje puše, ipak rađaju manju djecu. To je izgleda rezultat trovanja ugljičnim monoksidom i smanjivanja kisika koje plod dobiva kroz posteljicu.

Dobivanje preko 20 kilograma može donekle smanjiti rizik da će majka koja puši imati premalu bebu, ali ova vrsta dobivanja težine donosi druge rizike za majku i dijete.

Ukratko, kad pušite, vaša je beba zatvorena u zadimljenu utrobu. Kucanje njezinog srca se ubrzava, ona kašlje i grca, i što je najgore od svega, zbog nedostatka kisika, ona ne može rasti i napredovati kao što bi trebalo.

Istraživanja pokazuju da su učinci upotrebe duhana, kao i onih kod upotrebe alkohola, u svezi sa doziranjem: upotreba duhana smanjuje težinu novorođenčeta izravno proporcionalno s brojem popušenih cigareta, kod trudnice koja puši kutiju dnevno postoje 130% veći izgledi da rodi dijete sa malom težinom nego kod nepušačica.
Stoga snižavanja broja cigareta koje pušite može donekle pomoći.

Neka istraživanja pokazuju da žena koja prekine s pušenjem na početku trudnoće – najkasnije do četvrtog mjeseca, može smanjiti rizike od oštećenja ploda na razinu nepušača.
Što prije to bolje, ali čak i prestajanje u posljednjem mjesecu može sačuvati dotok kisika za bebu tokom poroda.

Nekim ženama koje puše, prestajanje neće nikada biti lakše nego na početku trudnoće, kad se kod njih razvije iznenadna odvratnost prema cigaretama, što je vjerovatno intuitivna reakcija organizma, kao vrsta upozorenja.

Mnogi ljudi kada prestanu pušiti doživljavaju apstinencijske simptome, premda se ti simptomi i njihov intenzitet razlikuju od osobe do osobe.
Da biste pokušali usporiti oslobađanje nikotina i nervozu koja može uslijediti, povećajte uzimanje voća, voćnih sokova, mlijeka, različitog povrća i privremeno smanjite unos mesa, ribe, i sira. Izbjegavajte kofein, koji može pridonijeti nervozi. Puno se odmarajte (da bi ste se suprotstavili zamoru) i vježbajte (da biste zamijenili snagu koju ste uobičavali dobiti od nikotina)

Prekidanje s navikom pušenja
Ustanovite svoju motivaciju za pušenje
Primjerice, pušite li radi zadovoljstva, stimulacije ili opuštanja?
Da bi smanjili napetost ili frustraciju, da bi imali nešto u ruci ili ustima, ili zadovoljili glad?
Možda ipak pušite samo iz navike, i «uz kafu», ne razmišljajući dok palite cigaretu. Jednom kada budete razumjeli svoju motivaciju, moći ćete pronaći zamjenu.
Ustanovite svoju motivaciju za prestanak pušenja!
Ukoliko ste trudni, bolje motivacije nema. Izaberite svoju metodu odvikavanja. Želite li prekinuti odjednom ili postepeno?
Bilo kako, odaberite svoj «posljednji dan» koji nije predaleko.
Planirajte za taj datum dan aktivnosti – onih koje nisu povezane s pušenjem.
Upotrijebite bilo što ili sve od slijedećih stvari za koje mislite da će pomoći:
Ako pušite uglavnom zato da biste zaposlile svoje ruke, pokušajte se igrati olovkom, nešto pisati ili prepisivati (popisa stvari za bebu, recepte za nove kolače ili neko novo jelo), pokušajte šiti, plest, igrati se slagalicama ili ispunjavati križaljku, možete sebi odabrati igru na kompjuteru ili nešto otkucati, ili slične stvari – sve što bi vam odvuklo pažnju da ne mislite na cigaretu. Ako pušite radi oralnog zadovoljstva, pokušajte zamjenu: uzmite žvakaću gumu, sirovo povrće,  voće.

Ako pušite radi stimulacije, pokušajte dobiti podsticaj od brzog hodanja, zanimljive knjige, dobrog razgovora. Osigurajte da vaša prehrana sadrži sve bitne hranjive tvari i jedite često, kako biste izbjegli osjećaj tromosti zbog niskog šećera u krvi. Ako pušite da biste smanjili napetost i opustili se, pokušajte zamjenu sa vježbama, ili tehnikama opuštanja, šetnjom, boravkom na čistom zraku, boravak sa ljudima koji ne puše, masažom, ili opuštajućom kupkom. Ako pušite radi zadovoljstva, tražite zadovoljstvo u nekim drugim stvarima, prvenstveno u nepušačkim situacijama. Idite u pozorište ili kino, u obilazak bebi-butika, na neku izložbu, ili posjetite prijateljicu kod koje se ne puši u kući

-Ako pušite iz navike, izbjegavajte prilike u kojima po navici pušite ili prijatelje koji puše

Ako povezujete pušenje sa posebnim pićem hranom ili dnevnim obrokom, promijenite nešto u vezi s tim. Npr. umjesto da zapalite cigaretu odmah nakon ručka, ustanite, pospremite sto i operite suđe, te popijte čašu omiljenog napitka (npr. voćni sok ili sl. )
 
Još podataka koji govore o štetnosti pušenja!

Prema podacima baziranim na više studija sprovedenih širom svijeta, pušenje u toku  trudnoće je odgovorno za embrio-fetotoksične efekte, pri čemu ne izaziva nastanak urođenih anomalija. Prosječno je težina novorođene bebe u trudnica koje su u trudnoći pušile oko 200 gr. manja. Kod trudnica koje puše povećana je učestalost prijevremenog poroda, a rizik javljanja spontanih pobačaja je dvostruko viši u odnosu na trudnice koje ne puše. Perinatalna smrtnost novorođenčadi (sudden infant death syndrom) je također učestalija u djece majki koje puše. Iako su neosporni toksički efekti pušenja u toku trudnoće, još uvijek nije poznat tačan mehanizam nastanka opisanih smetnji. Smatra se da nikotin izaziva smetnje u sazrijevanju funkcije posteljice, i/ili intrauterini manjak kisika (fetalna hipoksija) koji su razlog toksičnog djelovanja pušenja. Nikotin sužava krvne žile, smanjuje protok krvi kroz posteljicu, te izaziva porast krvnog tlaka i u nerođenog djeteta. Toksični ugljični monoksid koji nastaje prilikom pušenja vezuje se za krvni pigment u crvenim krvnim zrncima i potiskuje iz istih kisik. Nerođeno dijete već u ovim uslovima pati od kroničnog manjka kisika i bori se još u maternici za zrak.
 
Pušenje oštećuje ljudski embrij i fetus tijekom cjelokupnog prenatalnog razvoja, kao i kasnije nakon rođenja za vrijeme dojenja. Ovo je veoma čest razlog smanjene porođajne težine djeteta i povećane perinatalne smrtnosti. Najnovija saznanja upućuju da pušenje ometa intelektualno sazrijevanje djeteta. U dobi od 16 godina ova djeca su pokazivala zaostajanje kod računanja, čitanja, i u govoru u odnosu na svoje vršnjake čije majke nisu pušile u toku trudnoće. Opasnost od hiperaktivnosti kao i odstupanja u ponašanju registriraju se u 22% djece žena koje su pušile u trudnoći, i samo u 8% djece čije su majke bile nepušačice.
Pušenje u trudnoći je osim toga značajan faktor rizika za kasniji razvitak alergije, neurodermitisa, kao i astme u djeteta. U ove djece se također često registrira agresivno i tvrdoglavo ponašanje. Oko 12% budućih majki nastavlja pušiti i za vrijeme trudnoće. Pri tome sa svakom popušenom cigaretom raste rizik ometanja pravilnog razvoja djeteta!