PRVI KORAK: Intervju sa Adisom Hotić
- Kategorija: Porod
- Klikova: 9939
Razvojem tehnologije i medicine, porodjaj i način pomoći pri porodu dosta se promjenio, pa je tako i poziv babice znatno drugačiji u odnosu na prije 30 godina. Dok su u zemljama EU babice visokoobrazovane, u BiH ovaj poziv ostao je na nivou srednjoškolskog obrazovanja, kaže Adisa Hotić, babica I ICBLC internacionalno akreditovana savjetnica za dojenje.
– Razlikuje se po tome što su babice, nekada, dosta samostalnije radile. Babica danas ne vodi sama porod. Kod naših susjeda, već u Hrvatskoj, postoje babice koje su visokoobrazovane i koje dosta daleko već samostalno obavljaju onaj dio trudnoće, porođaja i postpartalnog perioda gdje je u pitaju normalni tok. Kada je u pitanju patologija, svi smo saglasni da to spada u ruke liječnika – navodi Adisa.
Kao osnivač i direktor centra “Fenix” u Sanskom Mostu, Adisa svakodnevno pruža stručnu pomoć i podršku ženama tokom trudnoće, poroda i u prvim godinama djetetovog života. Kaže da se odnos prema trudnicama i porodiljama u BiH može promjeniti samo ukoliko dođe do sistemske podrške u zdravstvu.
– Iskustva drugih žena su veoma važna za pozitivna iskustva slijedećih generacija. Zbog toga su organizacije poput DRIP-a veoma važne. Recimo, ja vodim centar Fenix gdje majke i trudnice mogu doći i razmijeniti iskustva sa stručnjacima i na kraju, krajeva mogu da se upoznaju koji ih procesi očekuju i na šta mogu uticati. Veoma je važno kako će žena doživjeti svoj porod. S toga je važno da se cijeli sistem osvijesti koji su to problemi budućih majki i kako se one mogu podržati. Ženama ne treba sistem koji će ih učiniti nesigurnim, uliti strah i okrenuti ih u smjeru da budu nezadovoljne – ističe Adisa.
Ako žena ima pravo na izbor poroda, onda bi to trebalo i da joj se omogući, dodaje naša sagovornica. Dok je prije 20 godina bilježeno između četiri i 10 odsto poroda kod kuće, unazad par godina,oni su se, ističe, sveli na svega 0,01 odsto.
– Regularno postoji ta mogućnost, ali babice danas rade u zdravstvenim institucijama i kao takve ne idu na planirani kućni porod. Planirani kućni porodi se u BiH ne dešavaju. Kada je u pitanju Hrvatska ili Srbija, postoje pomaci, ali još uvijek nije sistemski podržano.
Za zemljama EU kaskamo i kada je u pitanju dojenje. Majke imaju bezbroj pitanja i nedoumica i sve manje doje svoje bebe, dodaje Adisa.
– Postoje podaci iz 2014. godine gdje je UNICEF sproveo istraživanje koje govori da je 15,6 odsto djece do šest mjeseci isključivo dojeno u Federaciji BiH. U RS je taj procenat nešto viši, ali kada se sve svede to je nedovoljno djece dojeno u BiH. Postoje baby frendly porodilišta, ali u ovom slučaju treba da djeluje medicinsko osoblje koje treba pomoći odmah nakon poroda sa dojenjem, a onda su pedijatri zaduženi za dalje, budući da im se majke najviše obraćaju.
Predavanja Adise Hotić na teme pripreme za porod, kao i uspješnog postizanja dojenja i održavanja latacije možete pratiti u okviru Školice za trudnice koju u Banjaluci organizuje Udruženje građana DRIP.
