Menu

 

Rizici zamjena za majčino mlijeko/adaptiranog mlijeka

Rezultati istraživanja rizika i troškova (Sastavljeni od Utta Reich-Schottky)

Dojenje je normalan način ishrane dojenčeta i fiziološki obrazac ponašanja dojenčeta i majke.

Pri porodu su majka i dijete hormonalno i po spontanom/prirodnom načinu ponašanja predodređeni za dojenje. Novorođenče traži dojku i sisa, kod majke počinje proizvodnja mlijeka. Blizak kontakt kožom i pri dojenju izlučeni hormoni podupiru izgradnju bliske veze između majke i djeteta. Sastav majčinog mlijeka, sisanje na dojci i veza majka/dijete djeluju sinergično i podstiču zdravlje za oboje kao i razvoj i rast djeteta.

Dojenje nije lijek za sve i nije svemoguće sredstvo. I djeca koja se doje su izložena normalnim životnim rizicima. U pojedinačnim slučajevima se može dogoditi da se dojeno dijete razboli i ne dojeno dijete ostane zdravo. Ali je mogućnost obolijevanja djeteta koje ne doji veća. Isto vrijedi za zdravstvene posljedice kod majke. Dodatno nastale bolesti kao posljedica ne dojenja ili kratkog dojenja prouzrokuju značajno veće troškove u zdravstvenom sistemu kroz dodatne posjete liječniku, lijekove i boravke u bolnicama. Ovo povećano opterećenje je u toku dojenačkog razdoblja posebno visoko, i nastavlja se i budućem desetljeću života.

Nekoliko primjera:

 

Zdravlje majke

 

Rak dojke:

žena koja ne doji svoje dijete ima u odnosu na ženu koja doji 2 godine i duže, ca.10% veći rizik od obolijevanja raka dojke.

Beral, V. et al (Collaborative Group on Hormonal Factors in Breast Cancer): Breast cancer and breastfeeding: collaborative reanalysis of individual data from 47 epidemio­ logical studies in 30 countries, including 50302 women with breast cancer and 96973 women without the disease. Lancet 2002;360:187-195

 

Obolijevanje krvno-žilnog sustava i diabetesa tipa II:

pronađen je veći rizik za majke koje nisu dojile. Koliko je duži bio period dojenja, utoliko je bio manji rizik obolijevanja.

Stuebe A, Michels K, Willett W, et al. Duration of lactation and incidence of myocar­dial infarction in middle to late adulthood. Am J Obstet Gynecol 2009; 138.e1-138.e

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

 

Zdravlje djeteta

 

Iznenadna dojenačka smrtnost: u ovom slučaju kontrolne studije su dokazale da je rizik kod ne dojene djece duplo veći.

Vennemann MM, Bajanowski T, Brinkmann B, Jorch G et al. Does breastfee­ding reduce the risk of sudden infant death syndrome? Pediatrics 2009;123: e406-e410

 

 

Boravci u bolnicama: ne dojena djeca su imala u odnosu na isključivo dojenu djecu oko dva puta veći rizik boravka u bolnici zbog proljeva ili infekcija dišnog sitema.

Quigley M, Kelly Y, Sacker A. Breastfeeding and Hospitali­zation for Diarrheal and Respiratory Infection in the United Kingdom Millennium Cohort Study. Pediatrics 2007;119;e837-e842

 

Upale srednjeg uha: se kod ne dojene djece javljaju duplo češće u odnosu na dojenu djecu.

Vidjeti npr. Duffy L, et al: Ex­clusive Breastfeeding Protects Against Bacterial Colonization and Day Care Exposure to Otitis Media. Pediatrics 1997;100:e7

 

Prekomjerna tjelesna težina: ne dojena djeca su sa 6 godina duplo češće bila preteška i više nego tri puta češće debela od djece koja su dojila duže od godinu dana. Kraće dojena djeca su bila između ove dvije grupe.

von Kries R, et al. Breast feeding and obesity: cross sectional study. BMJ 1999;319:147-50

 

Diabetes: se ovdje kod ne dojene djece javljao 33% češće.

Jones ME, et al.: Pre-natal and early life risk factors for childhood onset diabetes mellitus. A record linkage study. Int J Epidem 1998; 27:444-9

 

Inteligencija: ne dojena djeca su u mladosti, u odnosu na 7-9 mjeseci dojenu djecu imala IQ manji za 6 bodova. Kod kraće dojene djece IQ je bio između ove dvije grupe. Unapređenje dojenja je rano unaprijeđenje sa širokom bazom.

Mortensen E, et al: The As­sociation Between Duration of Breastfeeding and Adult Intelligence. JAMA. 2002;287:2365- 2371

 

Poremećaji u rastu zuba i zagrizu: ne dojena djeca su pokazala 20 puta veći rizik od nepravilnog zagriza, u odnosu na djecu koja su dojila duže od godinu. Kod kraće dojene djece taj rizik je bio između ove dvije grupe.

Kobayashi H, Scavone Jr H, Ferreira I, Garib D. Relationship between breastfeeding duration and prevalence of po­sterior crossbite in the deciduous dentition. Am J Orthod Dentofacial Orthop 2010;137:54-8

 

Bakterije u adaptiranom mlijeku: prašak adaptiranog mlijeka nije sterilan i može zbog uslova proizvodnje sadržavati salmonele i druge bakterije koje mogu dovesti do bolesti i smrtnih slučajeva. Npr. je u maju 2002 zbog ovog umrlo zdravo novorođenče u Belgiji, u decembru 2004 dvije bebe u Francuskoj. U ljeto 2007 su povučene iz prodaje više serija adaptiranog mlijeka od Hipp-a, Milupe i Bebevite zbog pronđenih bakterija.

 

Troškovi u zdravstvenom sistemu kroz ne dojenje

Za USA se izračunalo da bi se troškovi od 13 milijardi dolara godišnje smanjili ako bi 90% majki 6 mjeseci isključivo   dojilo svoju djecu.

Bartick M, Reinhold A. The Burden of Suboptimal Breastfeeding in the United      States: A Pedia­tric Cost Analysis. Pediatrics. DOI:10.1542/ peds.2009-1616

 

Übersichtsartikel

·Horta B, Bahl R, Martines J, Victora C. Evi­dence on the

longterm effects of      breastfee­ding. WHO, Genf 2007

· Stuebe A, Schwarz E. The risks and benefits of infant

feeding practices for women and their children. Journal of Perinatology (2010)   30, 155–162

 

Izvor: www.afs-stillen.de

Prevod i obrada: Centar „Fenix“, Emina Majdankić, IBCLC