Dohrana vođena Bebom, šta je to???

U knjizi „Beba voda dohrane“ koju možete pronaći u Hrvatskoj prevedenu na hrvatski jezik možete se detaljno informisati o ovom pristupu uvođenja dohrane. Gill Rapley, autorica knjige „Beba vođa dohrane“ opovrgava mit o tome da djecu trebamo dohranjivati kašicama te pokazuje zašto je uvođenje krute hrane i dopuštanje djetetu da njome eksperimentiše najzdraviji mogući put djetetova razvoja. Raplay je godinama proučavala prehrambene navike i razvoj djece. Više od dvadeset godina radila je kao medicinska sestra i zdravstveni savjetnik, a bila je i babica te dobrovoljna savjetnica za dojenje. Radila je za UK BFHI. Živi u Kentu sa suprugom i ima troje odrasle djece.

Mi čemo vam u ovom tekstu pokušati približiti ovaj koncept uvođenja dohrane koji če vam več na prvu zvučati vjerovatno prirodno i normalno kao što je dojenje na zahtjev djeteta.

Kako su se nekad hranila / dohranjivala djeca?

Sve do kraja 19.stoljeća znalo se vrlo malo o načinima uvođenja čvrste hrane, roditeljski su savjeti prenoseni s majki na kćeri i vrlo je malo toga zapisano. Ipak, vjerovatno su i tada roditelji sami otkrivali metodu BVD. Iako su u toku 20.stoljeća mnoge porodice upravo na ovaj način uvele čvrstu hranu u prehranu svoje djece, njihove se priče često jako razlikuju.

Na prelazu stoljeća djeca su počinjala jesti čvrstu hranu tek oko osmog ili devetog mjeseca života ; 1960-tih se ta dob spustila na dva ili tri mjeseca, da bi 1990-ih većina djece čvrstu hranu počinjala jesti oko četvrtog mjeseca života. Do 1974 godine nije bilo sluŽbenih uputa o početku uvođenja čvrste hrane. Kada su 1974 izdane prve zakonske upute, većina je tromjesečne djece osim majčinog mlijeka probala i druge vrste hrane, najčešće rižu na mlijeku, zobenu kašu ili dvopek. Tada se prema zakonskim uputama trebalo sa dohranom početi između četvrtog i šestog mjeseca djetetovog života. Takve su upute potvrđene 1994.godine u Velikoj Britaniji i ostale su na snazi sve do 2003, kada je uvedena preporuka o hranjenju isključivo majčinim mlijekom sve do punih šest mjeseci djetetovog života.

Kako je to sada ?

SZO i UNICEF savjetuju isključivo dojenje do navršenih šest mjeseci djetetovog života, nakon toga se savjetuje uvođenje dohrane (čvrste hrane). Svi su se složili da rano uvođenje dohrane može izazvati niz posljedica na zdravlje djeteta. Međutim, o načinu na koji se djeci uvodi dohrana se nije posvetila posebna pažnja, i ostali su savjeti od ranije. Po kojima se savjetuje majkama da djetetu u dobi od punih šest mjeseci pripremi kašicu i daje ga na kašiku. Iako se zna da je dijete sa šest mjeseci u mnogome drugačije nego dijete sa četiri mjeseca.

U čemu se BVD razlikuje od ustaljenog načina uvođenja dohrane ?

Beba vođa dohrane znači ustvari da djeca sama imaju mogunćost vidjeti, pipati, kušati, upoznati, osjetiti, određenu hranu kada su za to spremni. Većina djece je u dobi sa punih šest mjeseci spremno samo uzeti hranu u ruku, donijeti je do usta i staviti je u usta. I pri tome se osjećaju vjerovatno sretniji nego kada pasivno smiju samo uzeti sa kašike on što im mi dajemo.

U toj dobi djeci nije potrebno puno dodatne hrane da bi bili siti, njima je pored dojenja sasvim dovoljno ono što oni sami pojedu. Komad skuhane hrane koju dijete samo uzme u ruku prinese ustima i kuša ili isisa sok iz hrane ili pojede mali dio hrane je djetetu u tom uzrastu sasvim dovoljno. Djeca će u ovome posebno uživati ako im se hrana nudi za vrijeme dok je cijela porodica za stolom.

U narednim tekstovima ćemo vam dati još informacija vezanih za ovaj način uvođenja dohrane.

Pripremila i prilagodila: Centar « Fenix », Emina Majdankić, vms

Vise informacija o konceptu „beba voda dohrane“ mozete dobiti na www.baby-led.com, www.rapleyweaning.com